Hrišćani slave Sretenje Gospodnje 40. dan od Božića. Srpska pravoslavna crkva slavi ovaj praznik 2. februara po crkvenom, a 15. februara po gregorijanskom kalendaru. Sretenje se slavi i kao Dan državnosti Srbije do nastanka Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, nakon čega je ukinut, da bi u Srbiji ponovo počeo da se slavi i kao državni praznik od 2002. godine. Na Sretenje 1804. godine održan je Zbor u Orašcu kojim je počeo Prvi srpski ustanak, pod vođstvom Karađorđa Petrovića. Na Sretenje 1835. g u Kragujevcu je donijet Sretenjski ustav, prvi demokratski ustav Srbije, pa je ovaj praznik slavljen i kao Dan ustavnosti.
Inače, kako kaže Sveto pismo, 40. dan po rođenju Hristovom, Presveta Djeva donijela je svog božanskog Sina u hram jerusalimski da Ga, shodno zakonu, posveti Bogu i sebe očisti. Iako ni jedno ni drugo nije bilo potrebno, ipak Zakonodavac nije htio nikako da se ogriješi o Svoj Zakon, koji je On bio dao kroz Svoga slugu i proroka Mojsija. U to vrijeme u hramu je služio prvosveštenik Zaharija, otac Jovana Preteče. On tom prilikom stavio Djevu Mariju ne na mjesto za žene, nego na mjesto za djevojke u hramu. U hramu su tada boravili i starac Simeon i Ana, kći Fanuilova. Pravedni starac uze na ruke svoje Mesiju i reče: „Sad otpuštaš u miru slugu svojega, Gospode, po riječi svojoj...”, i za Hrista još dodaje: „Gle, ovaj leži da mnoge obori i podigne u Izrailju, i da bude znak protiv koga će se govoriti”.
Ž.J.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.
)){kind=small}
